Kad se govori o štetnosti pušenja, nikotin se često prvi proziva. No bolesti koje ubijaju pušače (rak pluća, KOPB i većinu srčanožilnih oboljenja) ne uzrokuje nikotin, nego dim koji nastaje izgaranjem duhana. Na tu razliku ovih je dana podsjetio američki kirurg Jeffrey A. Singer u tekstu za časopis Reason, upozorivši da je politika sve češće zaboravlja.

Je li nikotin štetan? Što zaista uzrokuje bolesti pušenja

Nikotin stvara ovisnost i može povisiti puls i krvni tlak, a mladi ga ne bi trebali koristiti jer mozak u razvoju na njega reagira osjetljivije. Singer to ne spori. Ali za najteže posljedice pušenja odgovorni su katran, ugljikov monoksid i tisuće otrovnih spojeva koji nastaju gorenjem duhana, a ne nikotin.

Britansko Kraljevsko društvo za javno zdravstvo još je 2015. ocijenilo da nikotin za zdravlje nije štetniji od kofeina.

Uostalom, i same zdravstvene institucije desetljećima pušačima preporučuju nikotinske flastere, žvakaće gume i sprejeve, često mjesecima ili godinama. Te preporuke ne bi imale smisla da je nikotin opasnost kakvom ga se danas prikazuje.

„Generacija bez nikotina”: doživotna zabrana za sve rođene nakon 2006.

Povod Singerovu tekstu je američka savezna država Massachusetts, gdje je već 25 općina uvelo takozvanu politiku „generacije bez nikotina”. Tko je rođen nakon 1. siječnja 2006., tamo nikad, ni kao odrasla osoba, neće smjeti legalno kupiti nikotinski proizvod. Zabrana ne pogađa samo cigarete, nego i proizvode bez izgaranja koji pušačima mogu pomoći da smanje rizik.

Singer pritom primjećuje zanimljivu iznimku: takvi propisi u pravilu izuzimaju nikotinske žvakaće gume i flastere. To otkriva da cilj više nije samo smanjiti bolesti povezane s pušenjem, nego iskorijeniti korištenje nikotina kao takvo, osim kad ga propisuje zdravstveni sustav.

Nikotin i kofein: dvostruki standard

Singer nikotin uspoređuje s kofeinom: obje tvari su stimulansi, kod nekih ljudi stvaraju ovisnost i izazivaju simptome odvikavanja. Razlika je u tome kako su ušle u naše živote: kava kroz kafiće i jutarnje navike, nikotin kroz cigaretu. Nitko zato ne predlaže „generaciju bez kofeina” niti doživotnu zabranu kupnje kave odraslima rođenima nakon određenog datuma.

Takav strah od nikotina, odvojen od dokaza o samoj tvari, Singer naziva „nikotinofobijom”: nikotin se ne promatra kao tvar čije se koristi i rizici mogu razumno vagati, nego kao zaraza čija je sama prisutnost dovoljan razlog za zabranu.

Zašto zabrane nikotina rađaju gore zamjene

Kad se zabrani nešto što ljudi žele, potražnja ne nestaje, nego se seli. Na američkom tržištu već su se pojavili sintetski spojevi slični nikotinu, poput 6-metil nikotina, koji izmiču postojećim propisima, a mogli bi biti jači od nikotina i znatno su slabije istraženi. Politika vođena neprijateljstvom prema nikotinu tako ljude gura prema tvarima o kojima znamo manje.

Trošarina na e-tekućine: ista logika u Hrvatskoj

Hrvatska nema „generaciju bez nikotina”, ali logika prema kojoj proizvod bez dima treba tretirati kao cigaretu vidljiva je i kod nas. Najjasniji primjer je trošarina na e-tekućine, zbog koje je Udruga korisnika osobnih isparivača CROHM podnijela Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti. Kad se manje štetna alternativa oporezuje i ograničava kao ono što zamjenjuje, pušači gube razlog da prijeđu na nju.

Problem je dim, ne nikotin. Dobra regulacija treba štititi maloljetnike i istovremeno odraslim pušačima ostaviti otvoren put prema znatno manje štetnim proizvodima.

Želite pratiti što se događa s regulacijom nikotinskih proizvoda u Hrvatskoj i EU? Prijavite se na naš newsletter u podnožju stranice.

Izvor: Jeffrey A. Singer, „Smoking Is Bad for You. Nicotine Isn't—but Politicians Keep Trying To Ban It.”, Reason, 1. listopada 2026. Tekst je sažetak i komentar Parilice, a ne prijevod izvornika.